Osteoporoza je progresivni gubitak koštane mase. Gustina kostiju se postepeno smanjuje, pri čemu kosti postaju krhke i lako lomljive.
Rizik od preloma kostiju u slučaju osteoporoze je veliki. Najosetljiviji su kukovi i kičmeni pršljenovi, ali i druge kosti koje trpe veliko opterećenje. Prelomi se događaju bez povreda, gotovo pri svakodnevnim, uobičajenim aktivnostima.
Kost je živo tkivo koje je stalno obnavlja. Obično postoji ravnoteža između procesa formiranja i propadanja kostiju. Do osteoporoze dolazi kade je proces formiranja nove koštane mase sporiji od gubitka iste.
Osteoporoza pogađa i muškarce i žene svih rasa. Ali većina belih i azijskih žana – posebno starijih žena, su izložene najvećem riziku, sa ulaskom u menopauzu.
Lekovi, zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost mogu da spreče gubitak koštane mase ili ojačaju oslabljene kosti.
Simptomi osteoporoze
Obično nema simptoma u ranim fazama gubitka kostiju. Ali nakon što su kosti oslabile i osteoporoza se razvila, možete imati neke od ovih simptoma:
- Šetajući bolovi u leđima – akutni i jaki (izraženi u uspravnom položaju tela koji nestaju kada legnete);
- Povijeno držanje;
- Smanjenje telesne visine;
- Prelomi kostiju pri minimalnim traumama.
Simptomi često liče na simptome artritisa, pa izostane pravovremena dijagnoza oboljenja.
Kada treba posetiti lekara?
Preporučuje se da se posavetujete sa lekarom zbog sumnje na osteoporozu ako ste imali ranu menopauzu ili ste uzimali kortikosteroide nekoliko meseci neprekidno ili ako je neko od vaših roditelja imao prelom kuka ili kičme.
Uzroci osteoporoze
Osteoporoza dovodi do slabljenja kostiju.
Vaše kosti su u stalnom procesu obnavljanja – formira se nova koštana masa i uništava postojeća.
Kada ste mladi, vaše telo proizvodi novu kost brže nego što se razara stara kost i vaša ukupna koštana masa se povećava. Nakon ranih 20-tih, ovaj proces se usporava i većina ljudi dostiže vrhunac koštane mase sa punih 30 godina.
Kako starimo, koštana masa se troši brže nego što se stvara.
Verovatnoća da razvijete osteoporozu delom zavisi i od količine koštane mase koju ste dostigli kada ste bili mladi. Dostignuta, najviša koštana masa je donekle nasledna i takođe varira od strane etničkih grupa.
Što je veća vaša ukupna postignuta koštana masa u mladosti, to je veća koštana supstanca i manja je verovatnoća da će se razviti osteoporozu sa procesom starenja.
Faktori rizika za razvoj osteoporoze
Veliki je broj faktora rizika koji mogu uticati na razvoj osteoporoze. Među značajnijima su: pol, starost, manjak polnih hormona, životni stil, opšte zdravstveno stanje osobe, bolesti i načini njihovog lečenja.
Nepromenljivi faktori rizika:
- Pol – žene su sklonije osteoporozi u odnosu na muškarce;
- Starost – što je osoba starija, veća je šansa da se osteoporoza razvije;
- Rasa – istraživanja ukazuju da je najveći rizik zastupljen kod pripadnika bele rase i osoba Azijatskog porekla;
- Porodična istorija – ukoliko je u vašoj užoj porodici bilo osoba obolelaih od osteoporoze veći je rizik za nastanak iste, posebno ako su majka ili otac imali prelom kuka.
Ostali faktori rizika
Nivo hormona
Osteoporoza je češća kod ljudi koji imaju višak ili manjak određenih hormona u organizmu.
- Polni hormoni. Snižen nivo polnih hormon utiče na slabljenje kostiju. Smanjen nivo estrogena kod žena u menopauzi je jedan od najznačajnijih faktora za razvijanje osteoporoze. Smanjen nivo testosterona kod muškaraca, takođe, predstavlja faktor rizika.
Terapije koje utiču na smanjenje koncentracije ovih hormona predstavljaju faktor rizika. Lečenje raka prostate, koji snižava nivo testosterona kod muškaraca i lečenje raka dojke, koji smanjuje nivo estrogena kod žena, može ubrzati gubitak kostiju.
- Bolest štitne žlezde. Povećani nivo hormona štitne žlezde može uzrokovati gubitak koštane mase. To se može dogoditi ako vam je štitna žlezda prekomerno aktivna ili ako uzimate previše lekova koji zamenjuju hormone za lečenje hiperfunkcije štitne žlezde.
- Ostale žlezde. Osteoporoza se dovodi u vezu i sa prekomernom funkcijom nadbubrežnih i paratiroidnih žlezda.
Faktori vezani za ishranu – osteoporoza i ishrana
- Nizak unos kalcijuma. Nedostatak kalcijuma tokom svih životnih dobi, doprinosi smanjenju gustine kostiju, ranom gubitku kostiju i povećanom riziku od preloma.
- Poremećaji u ishrani poput jako ograničnog unosa hrane koji dovode do neuhranjenosti i restriktivne dijete, slabe kosti i kod muškaraca i žena.
Kortikosteroidi i drugi lekovi
Dugotrajna upotreba kortikosteroida ometa proces obnavljanja kostiju. Osteoporoza je takođe povezana sa lekovima koji se koriste za lečenje ili prevenciju:
- Napada – epilepsije;
- Stomačni refluks;
- Raka;
- Odbacivanja transplantacije.
Razna oboljenja
Uočeno je da je rizik od osteoporoze veći ukoliko osoba boluje od drugih hroničnih bolesti:
- Celijakije,
- Inflamatorne bolesti creva,
- Gastroezofagealnog refluksa,
- Reumatoidnog artritisa,
- Raka,
- Lupusa.
Životne navike
Neke loše navike mogu povećati rizik za razvoj osteoporoze. Neke od njih su:
- Prekomerno sedenje. Ljudi koji provode puno vremena sedeći imaju veći rizik od osteoporoze od onih koji su fizički aktivniji. Svaka vrsta vežbi i fizičke aktivnosti koje promovišu ravnotežu i dobro držanje korisni su za vaše kosti, a hodanje, trčanje, skakanje, ples i dizanje tegova su posebno korisni.
- Prekomerno unošenje alkohola u organizam, Povećana konzumacija, više od dva alkoholna pića dnevno, povećava rizik od osteoporoze.
- Pušenje. Tačna uloga pušenja u osteoporozi nije jasna, ali dokazano je da doprinosi bržem gubitku kostiju.
Osteoporoza – komplikacije
Kompresivni prelomi
Prelomi kostiju, naročito kičmenih prišljenova ili kuka, su najozbiljnije komplikacije osteoporoze. Prelomi kuka često su izazvani padovima i mogu dovesti do invalidnosti, pa čak i povećanog rizika od smrti u prvoj godini nakon preloma.
U nekim se slučajevima mogu dogoditi i prelomi kičmenih pršljenova bez pada. Pršljenovi koji drže kičmu mogu da oslabe, do stepena preloma uz minimalne traume, što može dovesti do bolova u leđima, gubitka visine i savijenog držanja.
Prevencija osteoporoze
Dobra ishrana i redovna fizičk ktivnost su od suštinskog značaja za održavanje zdravih kostiju tokom celog života i prevenciju osteoporoze.
Unos proteina kroz ishranu
Protein je jedan od gradivnih elemenata kostiju. Međutim, postoje oprečni dokazi o uticaju unosa proteina na gustinu kostiju.
Većina ljudi unosi dovoljno proteina kroz svoju redovnu kombinovanu ishranu.
Međutim, vegetarijanci i vegani mogu uneti dovoljno potrebnih proteina kroz ishranu, ako u svakodnevnu ishranu uvrste biljne izvore proteina kao što su; soja, orašasti plodovi, mahunarke, semenke za vegane, kao i mleko i jaja za vegetarijance.
Stariji ljudi mogu da uzimaju manje proteina iz različitih razloga. Ako mislite da ne uzimate dovoljno proteina, pitajte svog lekara da li je potrebno da ih uzimate kao dodatak ishrani.
Održavanje optimalne telesne težine
Prekomerna telesna težina povećava verovatnoću gubitka kostiju i preloma. Sa druge strane, smanjena telesna težina povećava rizik od preloma ruku i zglobova. Zbog toga je održavanje optimalne telesne težine korisno kako za kosti, tako i za sveukupno zdravlje.
Važnost kalcijuma i vitamina D u prevenciji osteoporoze
Kalcijum
Muškarcima i ženama uzrasta između 18 i 50 godina potrebno je 1.000 miligrama kalcijuma dnevno. Ova dnevna količina povećava se na 1.200 miligrama kada su žene starije od 50, a muškarci 70 godina.
Dobri izvori kalcijuma uključuju:
- Mlečni proizvodi sa malo masti;
- Tamnozeleno lisnato povrće;
- Konzervirani losos ili sardine sa kostima;
- Sojini proizvodi poput tofua;
- Žitarice i sok od pomorandže.
Ako vam je teško da unositi dovoljno kalcijuma kroz ishranu, razmislite o uzimanju kalcijuma kroz dodatke ishrani. Međutim, previše kalcijuma povezano je sa pojavom kamena u bubregu.
Iako još nije sasvim jasno, neki stručnjaci upozoravaju da prekomerni unos kalcijuma, posebno kroz suplemente, može povećati rizik od srčanih oboljenja.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da ukupan unos kalcijuma u dodacima ishrani i kombinovanoj ishrani ne sme biti veći od 2000 miligrama dnevno za osobe starije od 50 godina.
Vitamin D
Vitamin D povećava sposobnost vašeg tela da apsorbuje kalcijum iz hrane i poboljšava zdravlje kostiju na različite načine.
Ljudi mogu da sintetišu vitamin D iz sunčeve svetlosti u svojoj koži. Ali, to možda nije dobar izvor vitamina D ako živite na podneblju sa smanjenim brojem sunčanih dana, ako retko izlazite napolje, ili, ako redovno koristite kremu za sunčanje i izbegavate sunce zbog rizika od raka kože.
Da bi dobili dovoljno vitamina D za održavanje zdravlja kostiju, preporučuje se da odrasli od 51 do 70 godina uzimaju svakodnevno 600 (IU) vitamina D i 800 IU dnevno nakon navršene 70. godine bilo hranom ili dodacima.
Ostali, kako deca tako i odrasli, preporučeno je da uzimaju vitamin D tokom peroda jeseni i zime (od početka oktobra do kraja marta).
Redovno vežbajte
Redovno vežbanje može vam pomoći da izgradite jake kosti i usporite gubitak kostiju.
Redovna vežbanja biće korisna za vaše kosti, bez obzira kada započnete, ali najviše koristi ćete imati ako počnete redovno da vežbate dok ste mladi i nastavite sa vežbama tokom celog života.
Kombinujte trening snage sa vežbama tegova i ravnoteže. Trening snage pomaže jačanju mišića,kostiju u rukama i gornjem delu kičme.
Vežbanje kao što su hodanje, trčanje, penjanje stepenicama, preskakanje konopca, skijanje i drugi sportovi – uglavnom utiču na kosti u nogama, kukovima i donjoj kičmi.
Vežbe balansiranja, poput tai chija, mogu umanjiti rizik od pada, naročito kada ostarite.
Preventivni panel za osteroporozu
Osnovni cilj preventivne laboratorijske dijagnostike je da se pravovremenom dijagnozom preveniraju mogući prelomi, zaustavi dalja razgradnja i slabljenje kostiju.

Preventivni panel za osteroporozu
Preventivni panel analiza za osteoporozu u Beo-lab laboratorijama obuhvata sve značajne parametre:
- Vitamin D
- Beta-Cross Laps
- Osteokalcin
- Kalcijum
- Neorganski fosfat
Panel vam je dostupan u svim Beo-lab laboratorijama.
Reference: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/osteoporosis/symptoms-causes/syc-20351968